Ledeni sveci u svibnju

Sveti Pankracije (+304), sveti Servacije (+384.), sveti Bonifacije (+306.). To su najpoznatiji "ledeni sveci". Njihovi su spomendan 12., 13. i 14. svibnja.

Po narodnom vjerovanju dani kad je znalo jako zahladnjeti, pa je ponekad
čak i mraz znao odnijeti svoj danak u vrtovima i voćnjacima. U mađarskom
mjestu Mindszent su mještani držali da su ta tri sveca, svukavši svoje ruho obukli
bolesnike, da se ne smrznu. Tako su spasili život bolesnicima, a darežljivi i
samopožrtvovni Pankracije, Servacije i Bonifacije su tako umrli od studeni.

U sjevernoj Hrvatskoj se ovoj trojici svetaca dodaje i sveta Sofija, koja je mučeništvo pretrpjela za Dioklecijanova progonstva.

U njemačkim krajevima tu sveticu nazivaju "hladna Sofija", budući da je još i o njezinom spomendanu mraz znao uništiti vinograde, pa se u Hrvatskoj govorilo "Sofija vino popija".
Njezin spomendan pada na 15. dan mjeseca svibnja.

Osim tih "ledenih" svetaca, postoji još jedan "ledeni svetac" a to je sveti Urban čiji se spomendan slavi 25. svibnja.

Taj dan je narod upamtio kao posljednji dan kad se još može pojaviti studen, pa čak i mraz.

Papa Urban I., šesnaesti je nasljednik svetoga Petra. Povijesni izvori o papi Urbanu su oskudni. Rođen je u Rimu. Godina njegova rođenja je nepoznata.

Papom je postao 222. godine, poslije pape svetoga Kalista I.

U to doba Rimskim carstvom  vlada car Aleksandar Sever (222.-235.). Za njegove su vladavine kršćani uživali mir. Car je Aleksandar kršćanima omogućio mir zbog svoje majke Julije , koja je bila sklona kršćanima, a prema legendi iz V. stoljeća i sama je bila kršćanka.

O papi Urbanu se često govori samo kao o zaštitniku vinograda i vinogradara, mada je nejasno o kojemu se Urbanu radi, jer se spominju još dva iz tog razdoblja. Jedan je također bio Rimljanin , dok je drugi bio iz današnje Francuske. Izgleda da svu sva trojica Urbana „stopljena“ u jednoga, a slavlje im je 25 svibnja.