Ateistički „argumenti“

“Iako je evolucija nemoguća, ja ipak vjerujem u nju jer ne želim vjerovati u Boga” rekao je pok. George Wald, dobitnik Nobela za medicinu.

Ta je izjava vrlo interesantna. Naročito kada se radi  o zanstvenicima koji istražuju postanak svijeta, nastanak vrsta i genetiku.

Sa svemirom je nastalo vrijeme i prostor. Iako neki fizičari-ateisti poput Kraussa govore kako je je svemir mogao nastati iz ničega “A universe from nothing” on zapravo govori da ništa nije ništa, nego ogromno puno energije, ogromna masa energije, ali griješi, kvantna fizika to ne dopušta, radi početnu pogresku…Međutim Krauss se ne obazire na to , štoviše izjavljuje :“da svi znanstvenici moraju biti militantni ateisti“. Pluralistički, nema što !

Kaže Krauss  : to je dokaz, jer u kvantnoj fizici Ništa ne mora značiti ništa ??

Također tvrdi da postoji fluktuacija vakuma !

Tvrdnju potkrepljuje činjenicom da su fotoni izvučeni iz vakuma.

 Krauss pri tome ne uzima u obzir da vakum kao takav nije Ništa , nego Nešto .

Postavlja se pitanje ,što je sa prostorom ?

 Ima li izlaza iz prostora i je li prostor ništa ili Ništa ?

Jer ako postoji Prostor , on mora biti u Nečemu ! Prostor ne može biti u ni u čemu !

Ako je oduvijek bilo Ništa ni na koji način, kako god to tumačili , ne bi moglo iz Ničega postati Nešto !

Pod ateističkim svjetonazorom Veliki prasak je problematičan. Zahtijeva od ateista nevjerojatan 'skok vjere', skok koji ide protiv iskustva i zdravog razuma. U usporedbi, iako neki kršćani imaju problema sa procijenjenom starošću svemira, teorija Velikog praska se uklapa u kršćanski svjetonazor. Primjećujemo da sve što počne postojati ima uzrok. Veliki prasak potvrđuje da je svemir počeo postojati. Znači svemir je morao biti uzrokovan.

Interesantne dojmove podijelio je fizičar Puljak. Ne znam na koju foru , ali Puljak obilazi osnovne škole te drži petašićima ( ???) predavanja o nepostojanju Boga ! Pa  na jednoj društvenoj mreži piše : „Nakon pola sada priče o svemiru, zvijezdama, atomima itd. jedan mali bistri dječak digne ruku i otprilike kaže: ”Ja sam sada skroz zbunjen. Neki nam govore da nas je stvorio Bog, neki da smo nastali iz majmuna, a sada nam vi govorite da smo napravljeni od atoma. Što je tu točno!?”

I onda hvali se Puljak kako im objašnjava što je tu točno ! Vjerojatno, možda, neki atomi, neki geni, pa vjerojatni sudari prije puno puno milijardi godina, pa majmuni koji su bili pametniji jer su imali veći mozak ( ???), itd. Dakle, sve „argument za argumentima“.

Naravno, svjetski poznati fizičari, akademik Paar i doktor Pavuna su „smiješni“!? Puljak nije jer „znanstveno“ tumači desetogodišnjacima „istinu“ !

Prvak ateističke misli Anthony Flew, „sablaznio“ je svoje pristaše na press konferenciji izjavom : „“Dame i gospodo, poštovani prijatelji, sazvao sam ovu konferenciju za tisak da vas obavijestim kako sam postao religiozan. Pod pritiskom jasnih i nedvosmislenih znanstvenih činjenica morao sam prihvatiti da Bog postoji. U najnovijem izdanju moje knjige ‘Bog i filozofija’ pisat će da su sva moja dosadašnja djela pobijeđena. ”

Flew je umro 2010 godine i nitko ga od atesita više ne citira.

Poznati matematičar sa Oxfordskog sveučilišta , John Lennox, nema nikakvih problema suočiti se sa današnjim bardom ateizma Richardom Dawkinsom i pred izrazito navijačkom publikom protiv njega. Kada je profesor Lennox gostovao na FF u Zagrebu, to uopće nije popraćeno od strane medija. Zašto ? Zato jer nema sugovornika koji bi mu se mogao argumentirano suprostaviti !

Kod nas se digla „kuka i motika „ kada je slavni holivudski producent Branko Lustig bio bojkotiran od strane roditelja,  a je trebao održati predavanje o holokaustu u jednoj kninskoj osnovnoj školi. Problem uopće nije bilo predavanje o strašnom preživljavanju gospodina Lustiga u konc-logorima. Problem je nastao kada je Lustig izjavio da ne vjeruje u Boga, jer kakav bi to bio bog koji bi dopustio holokaust ? Dakle, Lustig bi djecu „educirao“ o ateizmu. Naravno,  roditelji to nisu mogli dopustiti.

Vjera može biti dar, a može biti i spoznaja, i može biti naslijeđe sa folklorom. Ova treća je najopasnija.

Dr. H. Fritz Schaefer,američki kemičar ističe tvrdnju da se ne može vjerovati u Boga i biti vjerodostojan znanstvenik.!!!

Ateist ne može imati dar nevjere,ateizam se može naslijediti zajedno sa folklorom a može se postati ateist svojom trdoglavom netolerancijom kao Krauss ili Schaefer, a takvi su najgori. To su militantni ateisti .

SSPX – družba tradicionalista ili tvrdoglavaca ?

Družbu svetog Pia X ( lat. Fraternitas Saceredotalis Sancti Pii Decimi) osnovao je mons. Marcel-Francois Lefevbre, bivši nadbiskup Dakara u Senegalu i bivši vrhovni general Kongregacije Duha Svetoga  ( C.S.Sp.). 

Družba je osnovana 1.11.1970 godine u biskupiji Lausanne, Genève i Fribourg , kada im mjesni biskup François Charrière , daje kanonsko odobrenje za rad , ad experimentum, na rok od šest godina.Sjemenište je u Econeu.

Nakon , kanonske vizitacije  (11-13. studenog 1974 godine) dvojice belgijskih svećenika poslanih iz Vatikana , „procurila“ je Izjava, sada već umirovljenog Lefevbrea, povodom te vizitacije i navodnih ekstra liberalnih stajališta dvojice vizitatora.Dokumeti su objavljeni u siječnju 1975 godine u tradicionalističkom listu „Itinéraires“.

 Novoimenovani biskup Laussanne , Pierre Mamie , nakon toga piše u Vatikan , da je spreman povući kanonsko odobrenje za rad SSPX-u u njegovoj biskupiji. No, stvari su išle vrlo brzo. Nakon Lefevbreovog posjeta Vatikanu u ožujku 1975 godine , došlo je do teških riječi i 6. svibnja iste godine biskup Pierre Mamie, povlači odobrenje za djelovanje SSPX. Tog dana družba je službeno ukinuta.

Već je slijedeće godine nadbiskup Lefebvre osnovao i sjemenište u švicarskom gradu Ecône s ciljem odgoja novih svećenika za SSPX. Iako ga je Papa upozorio da ne redi nove svećenike, nadbiskup Lefebvre zaredio je prvu generaciju iz reda družbe u lipnju 1976. godine. Ova ređenja su bila valjana, ali nedopuštena. Papa Pavao VI. odmah je  suspendirao ( 22. srpnja 1976.godine) nadbiskupa i njegove novozaređene svećenike. Ta suspenzija svećeničkih ovlasti slaviti Sv. Misu i podjeljivati sakramente još uvijek ostaje na snazi i vrijedi za sve nove ređenike SSPX-a dok Sv. Stolica ne riješi status SSPX-a i njegovih članova.

Kriza je dosegla vrhunac 1988 godine kada papa Ivan Pavao II udara izopćenjem iz Crkve koji su nekanonski posvećeni i one koji su ih posvetili. U enciklici „Ad apostolorum principis“ pape Pia XII izdane 29.lipnja 1958 , jasno piše , kako je nedopušteno i svetogrdno zaređivati bilo kojeg biskupa bez odobrenja pape. Iako je enciklika u provom redu ciljala na zbivanja u komunističkoj Kini, odnosila se i na situaciju u SSPX.

Iako je Lefevbre ređenje četvorice biskupa (30. VI. 1988 ) nazvao „operacija preživljavanje“, već sutradan Kongregacija za biskupe izdaje dekret po kojemu su svi sudionici biskupskog ređenja , automatski izopćeni. To je u apostolskom pismu „Ecclesia Dei“ , od 2.VII.1988 godine , papa Ivan Pavao II i obrazložio.

Dio nezadovoljnih svećenika i sjemeništaraca  iz SSPX , izlazi iz družbe te osnivaju 18.VI.1988 godine, Svećeničko bratstvo svetog Petra (Fraternitas Sacerdotalis Sancti Petri –F.S.S.P. ) , koje je u punon zajedništvu sa Svetom stolicom , a liturgiju služi po Rimskom misalu iz 1962 godine , na latinskom jeziku.

Dana , 25.III.1991 godine umire Marcel-Francois Lefevbre.

Papa Benedikt XVI ukida ekskomunikaciju u siječnju 2009 godine želeći vodstvu i članovima SSPX dati mogućnost povratka u krilo svete majke crkve.                                                      

Benedikt XVI piše :“Ne može se učiteljski autoritet Crkve zamrznuti na godini 1962. – to mora biti jasno Bratstvu. Ali, i one koji se predstavljaju kao veliki branitelji Koncila treba podsjetiti da Drugi vatikanski koncil nosi u sebi cjelokupnu učiteljsku povijest Crkve. Tko želi biti poslušan Koncilu, mora prihvatiti i stoljetnu vjeru i ne smije rezati korijene od kojih živi stablo.“

Sveta Stolica je 21. studenog objavila apostolsko pismo pape Franje Misericordia et Misera, datirano na 20. studenog. U br. 12 dokumenta Sveti Otac produžuje ovlast ispovijedanja svećenicima Svećeničkog bratstva sv. Pija X. podijeljenu 1. rujna 2015., i nakon Godine milosrđa:

,,Za jubilejsku godinu omogućio sam onim vjernicima koji zbog različitih razloga pohađaju crkve u kojima djeluju svećenici Svećeničkog bratstva sv. Pija X., da mogu valjano i dopušteno primiti sakramentalno odrješenje svojih grijeha. (Vidi ,,Pismo prema kojemu se daje oprost vjernicima pogodom izvanredne Godine milosrđa“,1. rujna 2015.) Za pastoralnu dobrobit tih vjernika i imajući povjerenja u dobru volju njihovih svećenika oko nastojanja, s Božjom pomoću, za uspostavom punog zajedništva s Katoličkom crkvom, osobno sam odlučio produžiti te ovlasti i nakon Godine milosrđa, sve dok ne budu donesene nove odredbe, kako nikome ne bi bio uskraćen sakramentalni znak pomirenja po oprostu Crkve“.

Osim ovoga ,trenutačni stav Rima prema vjernicima koji prisustvuju SSPX misama je da ispunjaju svoju nedjeljnju dužnost, no ostaje pitanje valjne pričesti. Ako je članovima SSPX , zabranjeno sve osim ispovijedanja, koji je smisao pohođenja svetih misa ?

Papa Benedikt XVI , 10 ožujka 2009 godine kaže :“ Dok se doktrinarne stvari ne razjasne , družba (SSPX) nema kanonski status u Crkvi, a njihovi svećenici, iako su trenutno oslobođeni crkvenih kazni, ne mogu valjano obavljati službu u Crkvi“.

Današnji genaral družbe švicarac nekanonski zaređeni biskup, Bernard Fellay , nerijetko daje izjave koje više udaljuju družbu od konačnog dogovora sa Svetom stolicom.

Ne treba se praviti „naivan“. Tradicionalna latinska misa je samo izgovor. Družba ne želi prihvatiti II Vatikanski koncil. Treba li organizirati III koncil u kojemu će se sve vratiti na staro , prije 1962 godine ?

Naravno da je to praktički nemoguće. Ali moguće je , da družba konačno shvati kako je najbolji način djelovanja, reguliranje kanonskog statusa i jedinstvo sa Crkvom i onda mogu djelovati sklopu nje.

Ako to ne učine postat će samo jedna od otpalih sekti.

Balada o Gospinim pčelama

Balada o Gospinim pčelama

Tako je bila Marija lijepa
Da su se za njom jagmile pčele,
Pa kad bi časkom prestala s poslom,
Na njene ruke one bi sjele.

Jer te su ruke nosile Krista,
Iz njih je slatko jeo i pio.
Pčele su znale da je med njihov
Djetetu Božjem posebno mio.

Bile su tužne što žive malo
I što im krila ne traju duže.
One bi htjele barem još jednom
Isusu ljubav s medom da pruže.

Zato ih Gospa vječnima stvori:
U svijeći ljubav gori im bijela.
Jer, što su svijeće tu na oltaru
Rojevi nego usnulih pčela?

Rajmund Kupareo  O.P. (Vrboska, o.Hvar 1914 – Zagreb 1996 )

Rajmund Kupareo (krsnim imenom Luka) (Vrboska, Hrvatska 16. studenog 1914. - Zagreb, 6. lipnja 1996.) bio je hrvatski svećenik, sveučilišni profesor, pjesnik, teološki pisac, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik i redovnik dominikanac. Pisao je na hrvatskom, češkom, latinskom i španjolskom jeziku. Djelovao je nekoliko desetljeća u Čileu.

Ljepota Katoličke Crkve

Papa, kardinali, patrijarsi, biskupi, redovnici, dijecezanski svećenici,redovnice, preko 400 redovničkih redova,instituta i kongregacija, Boga dragog pitaj, koliko ženskih redovničkih zajednica, laički pokreti, dobrotvorne katoličke ustanove,osnovne i srednje škole te sveučilišta….

Ako se vjernik katolik zatekne u bilo kojem kutku zemaljske kugle može otići i pomoliti se u crkvi ili svetištu , slušati svetu misu na preko 100 jezika i naravno pričestiti se.

A znaju li naši vjernici koliko vrsta obreda ima Katolička Crkva ?

Temeljna podjela je na zapadni i istočni obred.

Zapadni obred ima slijedeće liturgijske obrede :

-       Rimski u 2986 ( nad ) biskupija

-       Ambrozijanski u milanskoj nadbiskupiji

-       Mozarabijski u toledskoj nadbiskupiji

-       Anglikanski u 3 papinska osobna ordinarijata

-       Kartuzijanski obred u samostanima Kartuzijanskog reda.

Istočni obredi dijele se na :

-       Aleksandrijski obred koji vrše:  Koptska crkva u 8 biskupija , Etiopska crkva u 4 biskupije i Eritrejska crkva u 4 biskupije

-       Antiohijski obred koji vrše : Maronitska crkva u 28 biskupija, Siro-Malankarska crkva u 28 biskupija i Sirijska crkva u 15 biskupija

-       Armenski obred koji vrši samo Armenska crkva 18 biskupija

-       Kaldejski ili Siro-Malabarski obred vrše : Kaldejska crkva 23 biskupije i Siro-Malabrska crkva u 31  biskupiji

-       Bizantski ili grkokatolički obred vrše : Albanska crkva ( 1 biskupija ), Bjeloruska crkva (0), Bugarska crkva (1), Hrvatska crkva (2), Grčka crkva (2), Grko-Melkitska crkva (29), Mađarska crkva (2), Italo-Albanska crkva (3), Makedonska crkva (1), Rumunjska crkva (7),Ruska crkva (2), Rutenijska crkva (6), Slovačka crkva (4) i Ukrajinska crkva (33).

Nazočnost ovim obredima , rimokatolicima u potpunosti vrijedi , kao da su na svetoj misi u bilo kojoj crkvi zapadnog obreda.

Salezijanski ( S.D.B.) sveci i blaženici

 Sv. Ivan Bosco, osnivač Družbe – 31.01.

 Sv. Marija Dominika Mazzarello, suosnivačica Družbe kćeri  Marije pomoćnice -13.05.

 Sv. Josip  Cafasso,  ispovjednik i duhovni vođa Ivana Don Bosco -23.06.

 Sv. Dominik Savio -06.06.

 Sv. Alojzije Versiglia biskup i  sv. Kalist Caravario, salezijanski mučenici u Kini  -25.02.

 Sv. Alojzije  Orione, don Boscov učenik i osnivač Sinova Božje Providnosti ( FDP ) - 12.03.

 Sv. Alojzije Guanella, svećenik, -24.10

 Sv. Leonardo Murialdo, svećenik, suradnik don Bosca i osnivač Kongregacije svetog Josipa  ( CSI ) – 18.05.

 Bl. Josip Calasanz, i  63 drugova mučenika  saleziajnske obitelji u Španjolskoj- 22.09.

 Bl. Josip Kowalski, mučemik -29.05.

 Bl.Franjo Kęsy i njegovi sudrugovi mučenici – 24.08.

 Bl. Mihovil Rua , nasljenik don Bosca i drugi vrhovni poglavar Družbe -29.10.

 Bl. Filip Rinaldi, četvrti vrhovni poglavar Družbe – 05.12.

 Bl. Alojzije Variara, svećenik, - 15.01.

 Bl. Bronislav Markiewicz, svećenik,- 29.01.

 Bl. Augustin Czartoryski,svećenik,- 28.04.

 Bl. Artemid Zatti,salezijanski suradnik, -15.03.

 Bl. Aleksandrina Maria da Costa, salezijanska karizamatičarka  -13.10.

 Bl. Euzebija Palomino Yenes, sestra KMP-01.02.

 Bl.  Marija Romero Meneses sestra KMP - 07.06.

 Bl. Laura Vicuña učenica KMP-22.01.

 Bl. Zefi rin Namuncurá, salezijanski učenik,-11.05.

 Bl. Albert Marvelli, salezijanski bivši učenik - 05.10.

 Bl.Magdalena Morano , sestra KMP -05.11.

 Bl. Maria Troncatti , sestra KMP .-25.08.

 Bl. Istvan Sandor, slezijanac,mučenik - 08.06.

Gerald Michael Cushing Fitzgerald

Gerald Fitzgerald je rođen  29. listopada 1894 godine u gradu Framingham, Massachusetts, kao drugi od osam sinova. Nakon završenog srednjeg obrazovanja , 1916 god, odlazi u sjemenište u Brighton, Massachusetts. Za svećenika je zaređen 1921 god. i dobiva službu kao dijecezanski svećenik u Bostonskoj nadbiskupiji, gdje djeluje 12 godina.

U studenom 1933 g. Gerald ulazi u kongregaciju Svetog Križa. Nakon što je dao zavjete(1936), postaje ravnatelj sjemeništa ove kongregacije. Iako aktivno djeluje u zajednici, „progoni“ ga ideja za osnivanjem vjerske zajednice , koja bi se bavila  problemima svećenika i redovnika, kao što su  alkoholizam, psihičko rastrojstvo i pitanja celibata. Ovaj misao će ga još više učvrstiti u nastojanju za osnivanjem takve zajednice, kada mu je na vrata pokucao čovjek  i rekao:“ Ja sam bio svećenik. Trebam pomoć.“

Otac Gerald traži na sve strane biskupa koji bi ga podržao. Božja Providnost ga šalje u New Mexico . Nadbiskup Santa Fea, Edwin Vincent  Byrne, ga poziva i prima. U malom mjestu  Jemezu, uz pomoć nadbiskupa otac Gerald kupuje oko 2000 ha zemlje. Na tom mjestu nastaje institut  Slugu Svetog Tješitelja, 1947 godine.

Dana 1. lipnja 1952, na Duhove, blagdan silaska  Duha Svetoga na apostole, Sluge  Svetog  Tješitelja, dobivaju  dekret  kao službena vjerska zajednica od biskupskog prava.  Otac Gerald je imenovan prvim generalom zajednice,  5. srpnja iste godine. On je ostao „glava i um“  zajednice ,sve do svoje iznenadne smrti 1969.godine.

Uskoro nakon otvaranja prve kuće u  Jemezu, počeli su dolaziti prvi svećenici , sa psihičkim problemima i problemima  alkoholizma. Pristup Oca Fitzgeralda  bio je fokusiran  na  terapiju duhovnog iscjeljenja , na temelju svoga  uvjerenja ,  da je intenzivna  molitva mogla donijeti promjene  ponašanja kod  svećenika.

Međutim, posebno iskušenje  za članove ove zajednice, biti će kada dolaze svećenici sa problemima celibata a naročito sa izopačenim  seksualnim problemima. Činjenica jest da otac Gerald nije bio „presretan“,dolaskom takvih svećenika, osobito imajući na umu da je on sam postavio Pravila instituta u kojima je pisalo:“Odbijaju se posrnuli svećenici, koje seksualno privlače maloljetnici i djeca“.

To je vrijedilo do 1948 god., kada je izmijenjeno to pravilo, vjerojatno na inzistiranje nadbiskupa. Poslušnost je zavjet, pa je tako otac Gerald, poslušao nadbiskupa. Međutim, on u svojim pismima pokazuje skepsu, što se tiče  izlječenja  svećenika sklonih pedofiliji. Predlaže nadležnim biskupima i Vatikanu da se takvi svećenici razriješe službe  pa čak  i protiv njihove volje.

Čak razmišlja i o kupovini nekog otočića u Karibima , gdje bi se sklonili ovakvi svećenici. Piše , 1957 god.,pokrovitelju i suosnivaču S.P.-a, nadbiskupu  Byrne-u :“ "Smijem li moliti Vaša Ekscelencijo da se  složite i odobrite ono što smatram, kao vrlo važnu odluku s naše strane .Nećemo ponuditi gostoprimstvo ljudima  koji su  zaveli ili  pokušali zavesti dječake ili djevojčice. Ti su ljudi Vaša Ekscelencijo ,đavoli i srdžba Božja je pala na njih.  Da sam ja biskup,  prijavio bi ih u Rim za prisilno razrješenje .... Uvijek sam želio  smjestiti ih na neki mali otok - ali čak i otok je previše dobar za te zmije otrovnice, za  koje  Blagi Gospodin reče - bilo bi bolje da se nisu ni rodili- . Ovo je neizravni način da se kaže prokletih, zar ne? Kad vidim Svetog  Oca ja ću govoriti o ovome problemu  njegovoj svetosti. "

Očito je otac Gerald, bio isfrustriran ovim pojavama u Crkvi. Više emocionalno , nego znanstveno reagirao  je otac Gerald, piše mgs. Stephen Joseph Rossetti  inače psiholog po struci i ravnatelj instituta sveti Luka, koji se bavi problemima svećenstva. Bez obzira  na sve, otac  Gerald je punim srcem posvetio dio svog života,  za istinsku pomoć svećenicima u nevolji. To što je češće „razmišljao“ srcem nego umom, govori o njegovoj senzibilnosti.   

U susretu 1964 godine,sa  novoizabranim papom Pavlom VI, također je izrazio skepsu o mogućnosti povratka u aktivnu službu ovih svećenika, iako dopušta mogućnost ali sa oprezom i nadzorom. Papu Pavla VI, nisu morile samo ove brige, nego je između ostalog trebalo dovesti II. Vatikanski koncil kraju, otvoriti dijalog sa pravoslavnim crkvama, suočavanje sa modernizmom, te riješiti pitanje kontracepcije.

Otac Fitzgerald umire 28 lipnja 1969 godine.  Pokopan je  na  groblju  „Uskrsnuća Gospodnjeg“  Slugu Tješitelja u Jemezu .

Dana 17. siječnja 1971, Sluge Svetog Tješitelja, koje je osmislio i utemeljio otac Fitzgerald, dobivaju  "Decretum Laudis", čineći ga Kongregacijom  Papinskog prava.

Danas djeluju u šest kuća od kojih su četiri u SAD te po jedna u Vietnamu i Filipinima.

Jedno pitanje . Je li otac Fitzgerald , kao i njegovo djelo , bio namjerno marginalizaran ?

Redovničke zajednice koje su do sada dale papu :

r.b.	Papa	Ime prije pontifikata	Red	Skraćenica
1	sv. Grgur I ( 3.9.590-12.3.604 )	Ugolino di Conti (oko 540-604 )	Benediktinci	O.S.B.
2	sv .Bonifacije IV ( 25.8.608-08.5.615 )	Marsi ( ???-615 )	Benediktinci	O.S.B.
3	Adeodat II ( 11.4.672-17.6.676 )	Adeodatus ( ???-676 )	Benediktinci	O.S.B.
4	Lav IV ( 10.4.847-17.7.855 )	Leo di Romana ( ???- 855 )	Benediktinci	O.S.B.
5	Ivan IX ( I.898- I.900 )	Ivan di Tivoli ( ???- 900 )	Benediktinci	O.S.B.
6	Lav VII ( 3.1.936 – 13.6.939 )	Leo ( ???-939 )	Benediktinci	O.S.B.
7	Sergej IV (31.7.1009-12.5.1012)	Pietro Martino Buccaporci (970-1012)	Benediktinci	O.S.B.
8	Stjepan IX ( 2.8.1057-29.3.1058 )	Friedrich von Lothringen ( 1020- 1058 )	Benediktinci	O.S.B.
9	sv. Grgur VII ( 22.4.1073-25.5.1085 )	Hildebrand iz Soane ( 1020- 1085 )	Benediktinci	O.S.B.
10	bl. Viktor III ( 24.5.1086-16.9.1087 )	Dauferius di Beneveto ( 1027- 1087 )	Benediktinci	O.S.B.
11	bl. Urban II ( 12.3.1088-29.7.1099 )	Eudes de Lagery ( 1042- 1099 )	Benediktinci	O.S.B.
12	Paskal II 13.8.1099-21.1.1118)	Rainerius (oko1050-1118)	Benediktinci	O.S.B.
13	Gelazije II (24.1.1118-29.1.1119 )	Ivan iz Gaete ( 1060- 1119 )	Benediktinci	O.S.B.
14	sv. Celestin V ( 07.5.1294-13.12.1294 )	Petar Morrone ( 1215-1296 )	Benediktinci	O.S.B.
15	Klement VI ( 7.5.1342 – 6.12.1352 )	Pierre Roger ( 1291-1352 )	Benediktinci	O.S.B.
16	bl. Urban V (28.9.1362-19.12.1370 )	Guillaume de Grimoard ( 1310-1370 )	Benediktinci	O.S.B.
17	Pio VII ( 14.3.1800-20.8.1823 )	Barnaba Chiaramonti (  1742 -1823 )	Benediktinci	O.S.B.
18	Grgur XVI ( 2.2.1831-1.6.1846 )	Bartolomeo  Capellarin     (1765 -1846)	Red kamadoležana	O.S.B. Cam.
19	bl. Eugen III ( 15.2.1145-08.7.1153 )	Bernardo Paganelli ( ???- 1153 )	Cisterciti	O.Cist.
20	bl. Grgur X ( 1.9.1271-10.1.1276 )	Tebaldo Visconti ( 1210 – 1276 )	Cisterciti	O.Cist.
21	Benedikt XII ( 20.12.1334-25.4.1342 )	Jacques Fournier ( 1285 -1342 )	Cisterciti	O.Cist.
22	Nikola IV ( 15.2.1288-4.4.1292 )	Girolamo Masci ( 1227-1292 )	Franjevci	O.F.M.
23	Siksto IV ( 9.8.1471-12.8.1484 )	Francesco della Rovere ( 1414-1484 )	Franjevci	O.F.M.
24	Siksto V ( 24.4.1585-27.8.1590 )	Felice Peretti ( 1521- 1590 )	Franjevci konventualci	O.F.M. Conv.
25	Klement XIV ( 19.5.1769-22.9.1774 )	Giovanni  Ganganelli ( 1705-1774 )	Franjevci konventualci	O.F.M. Conv.
26	bl.Inocent V ( 21.1.1276-22.6.1276 )	Pierre deTarentaise( 1225-1276 )	Dominikanci	O.P.
27	bl.Benedikt XI ( 22.10.1303-7.7.1304 )	Niccolo di Boccasini(1240-1303)	Dominikanci	O.P.
28	Nikola V ( 6.3.1447-24.3.1455 )	Tommaso Parentucelli( 1397 -1455 )	Dominikanci	O.P.
29	sv.Pio V ( 7.1.1566-1.5.1572 )	Antonio-Michele Ghislieri (1504-1572)	Dominikanci	O.P.
30	Benedikt XIII ( 29.5.1724-21.2.1730 )	Vincenzo Maria Orsini  (1649-1730)	Dominikanci	O.P.
31	Franjo ( 13.3.2013-	Jorge Mario Bergoglio ( 1936-	Isusovci	S.J.
32	Eugen IV ( 3.3.1431-23.2.1447 )	Gabriele Condulmer ( 1388- 1447 )	Augustinci	O.S.A.
33	Honorije II ( 15.12.1124 -13.2.1130 )	Lamberto Scannabecchi ( ???- 1130 )	Regularni kanonici ( sv. Marije )	C.R.M.
34	Inocent II (14.2.1130-24.9.1143)	Gregorio Papareschi (???-1143)	Regularni kanonici (Lateranski)	C.R.L.
35	Lucije II ( 12.3.1144- 15.2.1145 )	Gerardo Caccianemici ( ???- 1145 )	Regularni kanonici ( sv. Frediana )	C.R.F.L.
36	Grgur VIII ( 21.10.1187 – 17.12.1187 )	Alberto di Morra ( 1100 – 1187 )	Regularni kanonici ( Premostratenzi )	O.Praem.
37	Hadrian IV ( 4.12.1154-1.9.1159 )	Nicholas Breakspear ( oko 1100-1159 )	Regularni kanonici ( sv. Augustina )	C.R.S.A.
38	Pavao IV ( 23.5. 1555-18.12.1559 )	Giovanni Pietro Carafa ( 1476 – 1559 )	Teatinci	C.R.